Matematika 3 · Nulti čas

Osnove — pređi ovo pre svega

Sve što zadaci u skriptama prećutno podrazumevaju: notacija, lančano pravilo, izbor tehnike integracije, rad sa dy/dx, sistemi, kompleksni brojevi. Pola sata čitanja + ček-lista na kraju — pa tek onda Dan 1.

1. Notacija — kako se šta čita

Oznaka Čita se / znači
y′=dydxy' = \frac{dy}{dx} izvod funkcije y(x)y(x); $y’’ $ drugi izvod; y(n)y^{(n)} nn-ti izvod
∂f∂x\frac{\partial f}{\partial x}, fxf_x parcijalni izvod po xx — ostale promenljive su konstante
∫fdx\int f\,dx neodređeni integral (rezultat + CC!)
∫ab\int_a^b, ∬D\iint_D, ∭T\iiint_T određeni / dvojni (po oblasti u ravni) / trojni (po telu)
∮C\oint_C integral po zatvorenoj krivoj
dsds, dSdS element dužine luka krive / element površine površi
∑n=1∞an\sum_{n=1}^{\infty}a_n red — beskonačan zbir; pitanje je da li konvergira
C,C1,A,B∈ℝC, C_1, A, B \in \mathbb{R} proizvoljne konstante (koliko je red jednačine, toliko konstanti)
⇒\Rightarrow, ⇔\iff „sledi” / „ekvivalentno”
f(x)∼g(x)f(x)\sim g(x) ponašaju se isto u limesu (količnik teži 1)

2. Izvodi: jedino što stvarno moraš — lančano pravilo

Tablicu izvoda imaš u podsetniku (↗ tablica izvoda) — nju nauči napamet, to je 10 minuta. Ono što odlučuje da li ćeš umeti zadatke je lančano pravilo:

(f(g(x)))′=f′(g(x))⋅g′(x)„izvod spoljašnje × izvod unutrašnje"\big(f(g(x))\big)' = f'(g(x))\cdot g'(x) \qquad\text{„izvod spoljašnje × izvod unutrašnje"}

Razrađeni primeri — tačno ovi oblici se javljaju u skriptama

1) (e−x2)′\big(e^{-x^2}\big)': spoljašnja e▫e^{\square} (izvod: e▫e^{\square}), unutrašnja −x2-x^2 (izvod: −2x-2x):

(e−x2)′=e−x2⋅(−2x)\big(e^{-x^2}\big)' = e^{-x^2}\cdot(-2x)

2) (ln⁡2x)′=((ln⁡x)2)′\big(\ln^2x\big)' = \big((\ln x)^2\big)': spoljašnja ▫2\square^2, unutrašnja ln⁡x\ln x:

=2ln⁡x⋅1x= 2\ln x\cdot\frac1x

3) (a2−x2)′\big(\sqrt{a^2 - x^2}\big)': spoljašnja ▫\sqrt{\square} (izvod 12▫\frac{1}{2\sqrt\square}), unutrašnja a2−x2a^2 - x^2:

=−2x2a2−x2=−xa2−x2= \frac{-2x}{2\sqrt{a^2-x^2}} = \frac{-x}{\sqrt{a^2-x^2}}

4) Parcijalni: ∂∂xcos⁡2(x+y)\dfrac{\partial}{\partial x}\cos^2(x+y) — yy je konstanta; lanac je ▫2→cos⁡▫→x+y\square^2 \to \cos\square \to x+y:

=2cos⁡(x+y)⋅(−sin⁡(x+y))⋅1= 2\cos(x+y)\cdot\big({-\sin(x+y)}\big)\cdot 1

Dva pravila koja se često mešaju

3. Integrali: koju tehniku kad

Kod svakog integrala u ovom kursu postavi redom četiri pitanja — prvo koje prođe, to radiš:

Stablo odlučivanja
  1. Da li je tablični (ili tablični posle sređivanja)? → ↗ tablica integrala npr. ∫dx1+x2=arctan⁡x\int\frac{dx}{1+x^2} = \arctan x; ∫(x2−1x)dx\int(x^2 - \frac1x)dx — razdvoji pa tablično.
  2. Vidi li se „funkcija i njen izvod”? → smena $t = $ unutrašnja funkcija — ↗ smena npr. ∫ln⁡xxdx\int\frac{\ln x}{x}dx (vidi se ln⁡x\ln x i 1x\frac1x); ∫xex2dx\int xe^{x^2}dx (vidi se x2x^2 i xx).
  3. Polinom × (eksponencijalna ili trigonometrijska)? → parcijalna integracija — ↗ p.i. npr. ∫xexdx\int xe^xdx, ∫x2cos⁡nxdx\int x^2\cos nx\,dx (dvaput!), ∫ln⁡xdx\int\ln x\,dx (u = ln x).
  4. Racionalna funkcija (polinom/polinom)? → parcijalni razlomci — ↗ p.r. npr. ∫dxx(1+2x)\int\frac{dx}{x(1+2x)}, ∫duu(1+u)\int\frac{du}{u(1+u)}.

Ako ništa ne prolazi: pogledaj da li pomaže trigonometrijski identitet (sin⁡2x=1−cos⁡2x2\sin^2x = \frac{1-\cos2x}{2}…) — ↗ identiteti.

4. Pet smena koje rešavaju 90% integrala u ovom kursu

# Kad vidiš Smena Gde se javlja
1 ln⁡xx\dfrac{\ln x}{x} t=ln⁡xt = \ln x, dt=dxxdt = \frac{dx}{x} Bernulijeve DJ, integralni kriterijum
2 xex2x\,e^{x^2} ili yey2/2y\,e^{y^2/2} t=x2t = x^2 (odn. y22\frac{y^2}{2}) DJ 1. reda, Rikatijeva
3 ex1+ex\dfrac{e^x}{1+e^x} t=1+ext = 1 + e^x, dt=exdxdt = e^xdx varijacija konstanti
4 sin\sin/cos\cos i njegov izvod (npr. cos⁡xsin⁡x\frac{\cos x}{\sin x}, cos⁡4θsin⁡θ\cos^4\theta\sin\theta) t=sin⁡xt = \sin x (odn. cos⁡θ\cos\theta) varijacija konstanti, sferne koordinate
5 ρa2−ρ2\dfrac{\rho}{\sqrt{a^2-\rho^2}} t=a2−ρ2t = a^2 - \rho^2, dt=−2ρdρdt = -2\rho\,d\rho površ sfere, polusfera (dSdS)

Prepoznavanje je pola posla: u svakom od ovih izvod unutrašnje funkcije već stoji u integralu — zato smena „radi”.

5. Rad sa dy/dx, konstante i ln|·|

Razdvajanje promenljivih počiva na tome da sa dydx\frac{dy}{dx} smeš da radiš kao sa razlomkom:

dydx=P(x)Q(y)⇒dyQ(y)=P(x)dx⇒∫dyQ(y)=∫P(x)dx\frac{dy}{dx} = P(x)Q(y) \;\Longrightarrow\; \frac{dy}{Q(y)} = P(x)\,dx \;\Longrightarrow\; \int\frac{dy}{Q(y)} = \int P(x)\,dx

Pravila za konstante (ovde se gube poeni!):

Zašto ln⁡|x|\ln|x| a ne ln⁡x\ln x: ∫dxx=ln⁡|x|+C\int\frac{dx}{x} = \ln|x| + C jer 1x\frac1x postoji i za x<0x<0 a ln\ln samo za pozitivne — apsolutna vrednost to pokriva. U rešenjima DJ zato svuda stoji |⋅||\cdot| dok se ne apsorbuje u konstantu.

6. Sistemi jednačina

2×2 (neodređeni koeficijenti, stacionarne tačke) — metoda zamene ili sabiranja:

{3A−4B=04A+3B=25⇒⋅3,⋅4{9A−12B=016A+12B=100⇒+25A=100⇒A=4,B=3\begin{cases}3A - 4B = 0\\ 4A + 3B = 25\end{cases} \;\overset{\cdot3,\ \cdot4}{\Longrightarrow}\; \begin{cases}9A - 12B = 0\\ 16A + 12B = 100\end{cases} \;\overset{+}{\Longrightarrow}\; 25A = 100 \Rightarrow A = 4,\ B = 3

3×3 (stacionarne tačke u 3 promenljive, Lagranž sa dve veze): izrazi jednu promenljivu iz najjednostavnije jednačine, uvrsti u ostale → sistem 2×2. U zadacima iz skripte sistemi su uvek „pitomi” — ako ti ispadnu ružni brojevi, verovatno je greška u izvodima.

Determinante trebaju za minore Hesijana i Stoksa — ↗ determinante.

7. Kompleksni brojevi — minimum za KJ

Za karakterističnu jednačinu dovoljno je:

i2=−1,−16=4i,r1,2=−b±D2a=D<0−b2a⏟α±i|D|2a⏟βi^2 = -1, \qquad \sqrt{-16} = 4i, \qquad r_{1,2} = \frac{-b\pm\sqrt{D}}{2a} \;\overset{D<0}{=}\; \underbrace{\frac{-b}{2a}}_{\alpha} \pm i\,\underbrace{\frac{\sqrt{|D|}}{2a}}_{\beta}

Primer: r2−6r+13=0r^2 - 6r + 13 = 0: D=36−52=−16D = 36 - 52 = -16, pa r1,2=6±4i2=3±2ir_{1,2} = \frac{6\pm4i}{2} = 3\pm2i, tj. α=3\alpha = 3, β=2\beta = 2 → rešenja homogene e3xcos⁡2xe^{3x}\cos2x, e3xsin⁡2xe^{3x}\sin2x. To je sve što ti treba.

8. Grafici koje moraš prepoznati

Za oblasti integracije i domene dovoljno je da iz glave skiciraš (nule, asimptote, oblik):

Navika koja spašava: svaku oblast integracije skiciraj, pa granice čitaj sa slike.

9. Kultura provere rešenja

10. Ček-lista spremnosti — uradi pre Dana 1

Kako

Svaku stavku uradi na papiru, pa otvori rešenje. Ako su ti 8+ od 10 tačne — spreman si, kreni sa planom. Ako nisu — vrati se na odgovarajuću sekciju gore i na podsetnik, pa ponovi sutra.

P1. Izračunaj (x2e3x)′\big(x^2e^{3x}\big)'

Prikaži rešenje

Proizvod + lanac: $2xe^{3x} + x23e{3x} = $ e3x(2x+3x2)e^{3x}(2x + 3x^2)

P2. Izračunaj ∂∂y(x2y3+sin⁡(xy))\dfrac{\partial}{\partial y}\big(x^2y^3 + \sin(xy)\big)

Prikaži rešenje

xx je konstanta: $3x2y2 + (xy)x = $ 3x2y2+xcos⁡(xy)3x^2y^2 + x\cos(xy)

P3. Izračunaj ∫dx3x+2\displaystyle\int\frac{dx}{3x+2}

Prikaži rešenje

Smena t=3x+2t = 3x+2, dt=3dxdt = 3dx: $ = $ 13ln⁡|3x+2|+C\frac13\ln|3x+2| + C

P4. Izračunaj ∫xex2dx\displaystyle\int xe^{x^2}dx

Prikaži rešenje

Smena #2: t=x2t = x^2, dt=2xdxdt = 2xdx: $e^tdt = $ 12ex2+C\frac12e^{x^2} + C

P5. Izračunaj ∫xcos⁡xdx\displaystyle\int x\cos x\,dx

Prikaži rešenje

Parcijalna (u=xu = x, dv=cos⁡xdxdv = \cos x\,dx, v=sin⁡xv = \sin x): $xx - x,dx = $ xsin⁡x+cos⁡x+Cx\sin x + \cos x + C

P6. Rastavi 1x(x+1)\dfrac{1}{x(x+1)} na parcijalne razlomke

Prikaži rešenje

Ax+Bx+1\frac Ax + \frac{B}{x+1}: 1=A(x+1)+Bx⇒A=11 = A(x+1) + Bx \Rightarrow A = 1 (za x=0x=0), B=−1B = -1 (za x=−1x=-1):

1x−1x+1\dfrac1x - \dfrac{1}{x+1}

P7. Reši sistem: 2A+B=12A + B = 1, A−B=5A - B = 5

Prikaži rešenje

Saberi: 3A=6⇒A=23A = 6 \Rightarrow A = 2, B=1−4=−3B = 1 - 4 = -3. A=2A = 2, B=−3B = -3

P8. Nađi korene r2+4r+13=0r^2 + 4r + 13 = 0 i pročitaj α\alpha, β\beta

Prikaži rešenje

D=16−52=−36D = 16 - 52 = -36: r1,2=−4±6i2=−2±3ir_{1,2} = \frac{-4\pm6i}{2} = -2\pm3i. α=−2\alpha = -2, β=3\beta = 3

P9. Koliko je cos⁡nπ\cos n\pi za n=1,2,3n = 1, 2, 3? A sin⁡nπ2\sin\frac{n\pi}{2} za n=1,2,3n = 1, 2, 3?

Prikaži rešenje

cos⁡nπ=(−1)n\cos n\pi = (-1)^n: −1,1,−1-1, 1, -1. sin⁡nπ2\;\sin\frac{n\pi}{2}: 1,0,−11, 0, -1. (↗ tablica)

P10. Skiciraj oblast između y=x2y = x^2 i y=2−xy = 2 - x i nađi presečne tačke

Prikaži rešenje

x2=2−x⇒x2+x−2=0⇒x=1x^2 = 2 - x \Rightarrow x^2 + x - 2 = 0 \Rightarrow x = 1 ili x=−2x = -2. Parabola je ispod prave između njih.

preseci (−2,4)(-2, 4) i (1,1)(1, 1); oblast: −2≤x≤1-2 \le x \le 1, x2≤y≤2−xx^2 \le y \le 2-x